Franački istoričar Ajnhard, poznat i kao Eginhard ili Einhart, rođen oko 775, a umro 14. marta 840, živio je u Seligenstadtu. Bio je i biograf Karla Velikog.
Einhard je bio porijeklom iz istočnog dijela franačkog kraljevstva, iz kraja u kojem se još uvijek govori njemački. Obrazovan je u samostanu Fulda, jednome od najnaprednijih centara franačke nauke i umjetnosti.
Ajnhard, u djelu „Anali franačkog kraljevstva“ (lat. Annales Regni Francorum), spominje balkanske Srbe. U djelu je, pod 822. godinom, zabilježeno da su Srbi narod koji drži veliki deo Dalmacije (lat. ad Sorabos, quae natio magnam Dalmatiae partem obtinere dicitur).
Na značaj tog podatka, koji predstavlja rano svjedočanstvo o prisustvu Srba u Dalmaciji, ukazivali su brojni istraživači, koji su između ostalog naglašavali da se spomenuti podaci uklapaju sa nešto kasnijim kazivanjem vizantijskog cara i pisca Konstantina VII Porfirogenita (945-959), koji je u svom djelu pod naslovom „O upravljanju carstvom“ opisao doseljavanje Srba u primorske oblasti za vrijeme vladavine cara Iraklija I (610-641).
Ono što je posebno interesantno za ovaj naš prostor i što ima veze sa mojim objavama u kojima pišem o „Srpskoj zemljici“ Bosni, Ajnhard navodi, da je Ljudevit Posavski nakon poraza 822. godine, iz svoje prestonice u Sisku prebjegao Srbima. Ljudevit Posavski je, da naglasim, 819. godine podigao ustanak protiv svojih franačkih vladara.
Franački anali kazuju da su Srbi „narod koji drži veliki dio Dalmacije“ (Sorabos, quae natio magnam Dalmatiae partem obtinere dicitur). Dio te srpske „Dalmacije“, u koju je Ljudevit pobjegao, bila je današnja Bosna. Neki istoričari tvrde da je mjesto u koje je Ljudevit pobjegao bio Srb na ušću Une, a da je prebjegao kod nekog srpskog kneza. Prema tome, za franačkog istoričara Ajntrahta, Bosna je u 9. vijeku bila srpska.
(Doktor Dragan Đokanović, 18. 03. 2026)
Napomena: Fotografisano u Istočnom Sarajevu – Republika Srpska
